ZAHIRAGIĆ DETALJNO POJASNIO: Evo kako Trojka zapošljava kadrove iz Ratkovih udruženja (VIDEO)

Haris Zahiragić objavio je video u kojem proziva Trojku zbog imenovanja Slobodana Šoje za predsjednika Upravnog odbora Bosanskog kulturnog centra. U fokusu su Šojino članstvo u udruženju 'Istina i pravda' i njegov raniji angažman kao posmatrača na ruskim referendumima u okupiranoj Ukrajini. Haris Zahiragić, delegat SDA u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, u videu na društvenim mrežama otvorio je pitanje imenovanja Slobodana Šoje na čelo Upravnog odbora Javne ustanove Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo. Šoja je bivši diplomata Bosne i Hercegovine, historičar i politički analitičar, a mediji su krajem jula objavili da je imenovan za predsjednika Upravnog odbora BKC-a. Istovremeno je član Upravnog odbora Udruženja 'Istina i pravda' iz Istočnog Sarajeva. Zahiragić za njegovo imenovanje politički odgovornom smatra vlast u Kantonu Sarajevo, odnosno stranke Trojke – SDP BiH, Narod i pravdu i Našu stranku. 'Slobodan Šoja, predsjednik Upravnog odbora, ne Komunalnog 'Rad', ne Komunalnog 'Park', nego Bosanskog kulturnog centra. Znate li kojeg udruženja je Slobodan Šoja član? Slobodan Šoja je član Udruženja 'Istina i pravda' Istočno Sarajevo i to udruženje, kako oni sami za sebe kažu, 'baštini borbu Vojske RS', by the way takozvane Vojske RS, na području Sarajeva i koje u svojoj programskoj deklaraciji ima za cilj da utvrdi i dokaže da je Armija Republike Bosne i Hercegovine vršila agresiju na srpske položaje oko Sarajeva. Vi ste tog čovjeka stavili da nam vodi Bosanski kulturni centar.' Članstvo Šoje u ovom udruženju može se nezavisno potvrditi. Na službenoj stranici Udruženja 'Istina i pravda' njegovo ime nalazi se među članovima Upravnog odbora. Udruženje navodi da je osnovano u januaru 2020. godine u Istočnom Sarajevu kao 'Centar za društvena istraživanja, tranzicijsku pravdu i demokratiju – Istina i pravda'. Predsjednik udruženja Dušan Šehovac na osnivačkoj skupštini govorio je da je cilj organizacije borba za 'istinu i pravdu, posebno za srpski narod' te da su sarajevski Srbi tokom rata, prema njegovoj interpretaciji, 'branili svoja ognjišta i nacionalne teritorije'. Govorio je i da udruženje želi osporavati ono što smatra netačnim prikazivanjem uloge Srba u ratovima devedesetih, posebno na području Sarajeva. Ipak, tvrdnju Zahiragića da udruženje u svojoj programskoj deklaraciji eksplicitno ima cilj dokazati da je Armija Republike Bosne i Hercegovine 'vršila agresiju na srpske položaje oko Sarajeva' u dostupnom tekstu službene stranice nismo pronašli u toj doslovnoj formulaciji. Zbog toga taj dio ostaje Zahiragićeva tvrdnja. Nakon objave videa na društvenim mrežama pojavili su se i komentari o ranijem angažmanu Šoje tokom ruske invazije na Ukrajinu. Za razliku od dijela tvrdnji koje kruže društvenim mrežama, ova informacija ima snažnu javnu potvrdu. Radio Slobodna Evropa je u septembru 2022. objavio da su Šoja i profesor Oleg Soldat bili među međunarodnim posmatračima na referendumima koje je Rusija organizirala u okupiranim dijelovima Ukrajine. Njihova imena nalazila su se na spisku koji je objavio ukrajinski ombudsman Dmytro Lubinets. Radilo se o glasanjima održanim od 23. do 27. septembra 2022. na okupiranim područjima Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja, kojima je Moskva pokušala stvoriti osnovu za aneksiju tih ukrajinskih teritorija. Ujedinjene nacije, Ukrajina i zapadne države odbacile su referendume kao nezakonite. Šoja je kasnije za RSE potvrdio da je na referendum otišao na lični poziv Građanske komore Ruske Federacije. Tadašnje Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine naglasilo je da Šoja i Soldat nisu bili zvanični posmatrači Bosne i Hercegovine, niti su imali ovlaštenje predstavljati državu ili njene institucije. 'Bosna i Hercegovina poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine', poručilo je tada Ministarstvo, uz podsjećanje da se BiH priključila izjavama Evropske unije kojima je osuđena ruska agresija. Zbog toga je važna i jedna korekcija ranijih medijskih napisa: u slučaju koji je dokumentiran 2022. nije riječ o referendumu na Krimu iz 2014, nego o referendumima u četiri okupirane ukrajinske regije tokom ruske invazije. Zahiragićeva nova objava time otvara dvije odvojene teme: političku odgovornost za imenovanja u javnim kulturnim ustanovama Kantona Sarajevo i pitanje jesu li raniji javni angažmani kandidata dovoljno provjereni prije nego što dobiju upravljačke funkcije. Posebnu političku težinu tema dobija tokom kampanje za Opće izbore 2026. godine. Zahiragić je, osim što je delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH, nosilac liste SDA za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u izbornoj jedinici koja obuhvata Kanton Sarajevo i Bosansko-podrinjski kanton. Pridružite se Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News. google-news Google News