U Ravnom obilježena 315. obljetnica rođenja Ruđera Boškovića

U Orahovom Dolu kod Ravnog održan je okrugli stol povodom 315. obljetnice rođenja Ruđera Josipa Boškovića i njegova znanstvenog nasljeđa. Okrugli stol povodom 315. obljetnice rođenja Ruđera Josipa Boškovića, jednog od najznačajnijih hrvatskih znanstvenika i intelektualaca, održan je u ponedjeljak u kući Nikole Boškovića u Orahovom Dolu, u općini Ravno. Govoreći o trajnoj vrijednosti Boškovićeva nasljeđa i njegovu značaju za hrvatsku znanost, kulturu i identitet, akademik Mladen Bevanda istaknuo je da njegovo djelo i danas snažno nadahnjuje i obvezuje. "Godine i stoljeća prolaze, ali u trajnom sjećanju ostaju intelektualne, duhovne, kulturne i genijalne veličine koje je iznjedrio ovaj narod, a u prvoj vrsti značajan je Ruđer Josip Bošković. Boškovićeve oštroumne, inventivne misli, teze i znanstvene elaboracije i danas su aktualne, poticajne i inspirativne", rekao je Bevanda. Dodao je kako Boškovićevo ime i djelo mogu biti snažan poticaj za nove ustanove i projekte te da takve inicijative postoje i u Općini Ravno i u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Okruglom stolu nazočio je i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović, koji je naglasio važnost očuvanja znanstvene, kulturne i povijesne baštine hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. "Okupljamo se kako bismo iz Boškovićeva života i djela iščitali poruku o snazi znanja, slobodi ljudskoga duha i sposobnosti pojedinca da svojim stvaralaštvom nadraste granice vremena i prostora", rekao je Čović. Istaknuo je da se trajnost naroda potvrđuje kulturom, jezikom, obrazovanjem, institucijama i ljudima čije stvaralaštvo nadživljava njihovo vrijeme. "Najbolji način da čuvamo velike ljude svoje povijesti nije samo podizati spomenike njihovim djelima, nego stvarati društvo sposobno za rađanje novih velikih ideja", naglasio je Čović. Na skupu je istaknuto i kako Orahov Dol predstavlja važnu poveznicu s bogatom znanstvenom i kulturnom baštinom hrvatskoga naroda te da Boškovićev primjer pokazuje kako očuvanje identiteta i otvorenost prema svijetu nisu suprotstavljeni, nego mogu predstavljati temelj razvoja. Na okruglom stolu sudjelovali su i prof. dr. sc. Stipe Kutleša, akademik Miroslav Palameta, dr. sc. Marijan Sivrić, izv. prof. dr. sc. Marinko Marić i dr. sc. Slavica Stojan, koji su govorili o životu, djelu i znanstvenom nasljeđu Ruđera Josipa Boškovića. Okrugli stol organiziran je u suradnji s Hrvatskom akademijom za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini, uz naglasak na važnost daljnjeg istraživanja, očuvanja i afirmacije hrvatske znanstvene i kulturne baštine, priopćeno je iz Ureda za informiranje HNS-a BiH.