Zavod objavio upozorenje stanovnicima Like: Svi uzorci iz bunara pokazuju onečišćenje

ZAVOD za javno zdravstvo Ličko-senjske županije objavio je rezultate dosadašnjih analiza vode iz privatnih bunara, zdenaca i cisterni na području Gospića, Otočca, Senja, Perušića i Karlobaga. U svim dosad analiziranim uzorcima utvrđeno je mikrobiološko onečišćenje, zbog čega je Zavod stanovnicima uputio hitno upozorenje. Riječ je o akciji uzorkovanja koju je Zavod pokrenuo nakon poziva građanima 12. kolovoza, potaknutog novim saznanjima o prodoru PFAS spojeva u podzemne vode ispod odlagališta otpada u Gospiću. Važno je, međutim, razlikovati te dvije stvari: u danas objavljenoj obavijesti Zavod govori o mikrobiološkom onečišćenju analizirane bunarske vode, a ne navodi da su u tim uzorcima pronađeni PFAS spojevi. Voda nije za piće, ali ni za pranje zubi Zavod upozorava da se mikrobiološki onečišćena voda, u kojoj mogu biti prisutne bakterije poput Escherichije coli, koliformnih bakterija ili crijevnih enterokoka, ne smije koristiti neprerađena. Takvu vodu ne treba koristiti za piće, pripremu hrane i napitaka ni za izradu leda. Ako druge vode nema, Zavod navodi da se ona u nuždi može koristiti tek nakon što neprekidno ključa tri minute. Upozorenje se ne odnosi samo na konzumaciju. "Ne preporučuje se za osobnu higijenu i pranje ruku/zubi", navodi Zavod te posebno upozorava na pranje zubi. Patogeni mikroorganizmi mogu u organizam dospjeti gutanjem vode, preko sluznica očiju, nosa i usta, udisanjem vodene maglice tijekom tuširanja, ali i kroz sitna oštećenja kože. Takvom vodom ne preporučuje se ni pranje posuđa i kuhinjskog pribora jer bakterije mogu ostati na površinama i naknadno kontaminirati hranu. Ne prati ni voće i povrće koje se jede sirovo Zavod upozorava i da se mikrobiološki onečišćena bunarska voda ne bi trebala koristiti za pranje svježeg voća i povrća koje se jede bez kuhanja ili druge termičke obrade. Tekst se nastavlja ispod oglasa Ne smije se koristiti ni za zalijevanje povrća i voća koje će se jesti sirovo, poput salate, mladog luka, krastavaca, rotkvica i jagoda. Patogeni mikroorganizmi, upozoravaju stručnjaci, mogu se zadržati na površini i naborima biljaka te ih kasnije nije moguće pouzdano ukloniti običnim pranjem. Privatni bunari nisu pod redovitim državnim nadzorom Zavod podsjeća da individualni sustavi vodoopskrbe koji prosječno isporučuju manje od 10 kubičnih metara vode dnevno ili opskrbljuju manje od 50 ljudi nisu obuhvaćeni redovitim državnim monitoringom. Zbog toga se voda iz privatnih bunara ne kontrolira sustavno te se sa stajališta javnog zdravstva smatra potencijalno zdravstveno neispravnom dok se analizama ne utvrdi suprotno. Vlasnicima Zavod preporučuje laboratorijsko ispitivanje vode najmanje četiri puta godišnje, odnosno jednom u svako godišnje doba, kao i nakon obilnijih kiša, naglog otapanja snijega ili poplava. Kemijsko onečišćenje ne može se riješiti prokuhavanjem Zavod posebno naglašava razliku između mikrobiološkog i kemijskog onečišćenja. Dok se dio mikrobioloških rizika može ukloniti pravilnim prokuhavanjem, kemijske tvari poput nitrata, teških metala, pesticida i drugih spojeva ne mogu se ukloniti kuhanjem vode. Za njihovo uklanjanje potrebne su odgovarajuće tehnologije pročišćavanja ili korištenje drugog sigurnog izvora vode. Tekst se nastavlja ispod oglasa U slučaju zamućene bunarske vode Zavod također upozorava da je ne treba odmah klorirati. Čestice tla, gline, mulja i organske tvari mogu umanjiti djelovanje klora ili UV dezinfekcije, pa vodu prije toga treba pročistiti taloženjem ili filtracijom. Javna vodoopskrba je sigurna Zavod istodobno naglašava da se upozorenje ne odnosi na javni vodoopskrbni sustav. Još prilikom pokretanja akcije uzorkovanja privatnih bunara u kolovozu iz Zavoda su objavili da je voda iz sustava javne vodoopskrbe na području Gospića, Otočca, Senja, Perušića i Karlobaga provjerena i sigurna za piće. Tada su naveli i da rezultati redovitog državnog i izvorišnog monitoringa ne pokazuju utjecaj procjednih voda s odlagališta otpada u Gospiću na javnu vodoopskrbu. Zavod kao dugoročno najsigurnije rješenje stanovnicima koji imaju tu mogućnost preporučuje priključivanje na javnu vodoopskrbu, koja je pod stalnim zdravstvenim nadzorom. Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.