"Prevencija ključna, ali ne postoji apsolutna zaštita od pojedinačnih suludih nauma" - Radio-Televizija Nikšić

Trostruko ubistvo na strelištu u Danilovgradu otvorilo je brojna pitanja o bezbjednosti na streljanama, sistemu izdavanja dozvola i kontroli njihovog rada Stručnjaci ocjenjuju da je nakon događaja u Danilovgradu ključno pitanje na koji način društvo može da prepozna rizike i smanji mogućnost da se slični slučajevi ponove. Ističu da je reakcija nadležnih bila dobra, ali i da je pojedinačne, nepredvidive postupke veoma teško spriječiti. Kriminolog Velimir Rakočević smatra da fokus mora biti na tome da li je društvo razvilo dovoljno efikasne mehanizme za reagovanje na iracionalne i eksplozivne događaje. 'Moramo da vidimo šta kao društvo preduzimamo da smanjimo šanse da se ovakve stvari ponove', kazao je Rakočević. Rakočević (Foto: TVCG) Velizar Darmanović iz Crnogorskog saveza praktičnog streljaštva ocijenio je da je reakcija policije bila na veoma visokom nivou, uz dobru saradnju bezbjednosnih službi i građana. Smatra da je ovaj slučaj bilo veoma teško spriječiti, jer je riječ o pojedincu koji je, kako kaže, zloupotrijebio poznanstvo sa ljudima zaposlenim na strelištu. Sudski vještak za oružje i balistiku iz Hrvatske Dubravko Gvozdanović kaže da je preventiva uvijek najbolji odgovor, ali upozorava da ni najuređeniji sistemi ne mogu u potpunosti da predvide postupke pojedinaca. 'Postoje pojedinci i njihovi suludi naumi za koje društvo još nije pronašlo odgovor. To nije problem samo jedne države, već cijelog svijeta', kazao je Gvozdanović, navodeći da Hrvatska nije imala ovakve slučajeve. Rakočević ističe da kada je na jednom mjestu oružje, municija i problematične osobe, to povećava rizik od najvećeg oblika agresije. 'Od tih brojnih otvorenih pitanja koncentrisao bih se na ona koje se tiču kontrole korisnika strelišta, koliko su bili zaštićeni zaposleni na strelištu i postupanje u kriznim situacijama. Zbog brojnih specifičnosti ovo je kao da se zaštitimo od zemljotresa, ali postoje neke procedure koje se moraju poštovati. Treba raditi i procjenu korisnika i ima li razlike između domaćih i stranaca. Očigledno je da se sve ovo radilo rutinski, a to može biti ozbiljan bezbjednosni problem', kaže Rakočević. Problematizovao je i to što instruktor nije imao balističku zaštitu i što je korisnik koristio dva pištolja u isto vrijeme. Apleovao je da se inoviraju postojeća rješenje i da se mnogo više ulaže, jer komercijali aspekti dominiraju, a to se mora preispitati. Darmanović je objasnio da su strelišta kod nas regulisana Zakonom o oružju i postoji pravilnik o strelištima, gdje je precizirano da vlasnik može biti preduzetnik ili pravno lice. Darmanović (Foto: TVCG) 'Da li je napravljen propust ili ne pokazaće istraga. U ovom slučaju je privatno strelište i može da ga koristi ko god, pa i stranci. Svaki građanin koji želi da se rekreativno bavi oružjem dovoljno je da donese ličnu kartu. Zaposleni nijesu policajci i nijesu obučeni da procijene tip ličnosti. U početku su strelište mogli da koriste samo oni koji imaju oružni list, ali kako je to postala privredna grana svaki građanin je mogao da dođe i uz instruktora da ide na poziciju i puca', kazao je Darmanović. Podsjetio je i na slučaj iz 2013. kada je pripadnik mornaričkih foka SAD koji je imao posttraumatski sindrom usmrtio čak dva instruktora koji su bili obučeni, naoružani i pripravni, a jedan od njih prepoznao i da se klijent čudno ponaša. Sistemi tehničke zaštite su mogući samo kod zatvorenih streljana, kod otvorenih ne. Instruktori su tu da ukažu na mjere bezbjednosti i da ne dođe do nehotičnog okretana oružja i neželjenog ranjavanja, objašnjava on. Gvozdanović je naglasio da ako bi se poštovale sve tehničke sigurnosne mjere koje profesor Rakočević ističe streljane bi bile zatvorene. Sigurnosne mjere su, kaže, potrebne svakako, ali pritužbe građana koji žive u blizini na buku i zalutale metke nemaju veza sa ovakvim incidentima. Pri tom zaposleni nijesu obučeni za odbranu i da procijene psiho profil ljudi koji dolaze i ne vidi kako se ovo moglo spriječiti. Gvozdanović (Foto: TVCG) 'U Hrvatskoj ne postoje komercijalna strelišta, već civilna i imaju pravo da ih koriste oni koji imaju legalno izdati oružni list, dozvolu za kupovinu oružja i moraju biti članovi lovačkog društva ili streljačkog udruženja. Tako da ne postoji ta mogućnost da neko sa ulice dođe i puca rekreativno, inače nema većih razlika između zakonske regulative Crne Gore i Hrvatske', naglasio je Gvozdanović. Rakočević je dodao da iako je oružje kod nas dio najsvjetlije istorije ove zemlje došlo je vrijeme da se kaže zbogom oružju. 'Treba što prije da uđemo u EU i da poštujemo pravila koja tamo važe, a to je da ne može svako da uđe u koristi usluge streljane', kazao je Rakočević. Pitanje posjedovanja oružja je kompleksno pitanje, ističe Gvozdanović. U Hrvatskoj oko 4 odsto građana posjeduje oružje, a oni ne spadaju ni u promilu u počinitelje djela sa vatrenim oružjem. 'Problem je ilegalno oružje, jer ga posjeduju ljudi skloni kaznenim djelima i skloni kriminalu. Ne treba ovdje govoriti za i protiv oružja nego prići problemima multidisciplinarno, da se vidi kako smo postali društvo bez empatije, sklono nasilju i kako to rješavati', naveo je Gvozdanović. Naslovna foto: RTCG