Naser Idrizagić za TVSA: Podrška obrtnicima mora biti konkretnija

Turistički rast Sarajeva posljednjih godina pozitivno se odražava i na poslovanje obrtnika, ali sezonski karakter turizma i period slabije potražnje tokom jeseni i zime i dalje predstavljaju značajan izazov za brojne obrtnike u Kantonu Sarajevo. O tome je u emisiji 'Špica' govorio Naser Idrizagić, predsjednik Obrtničke komore Kantona Sarajevo, ističući da je ovogodišnja turistička sezona bila uspješna, ali da se obrtnici suočavaju s problemima koji se ne mogu riješiti samo rastom broja turista. 'Sarajevo je posljednjih godina postalo izuzetno atraktivna turistička destinacija. Obrtnici su, nakon teškog perioda tokom pandemije, sada u periodu oporavka i mogu biti zadovoljni', kazao je Idrizagić. Prema njegovim riječima, turistička sezona donosi veliku frekvenciju ljudi i povećanje poslovne aktivnosti, ali traje relativno kratko. Nakon završetka glavne sezone, posebno u periodu od oktobra i novembra pa sve do marta, dolazi do stagnacije poslovanja. 'Tada obrtnici sve one obaveze i repove koje imaju uplaćuju i plaćaju, pa se ponovo pripremaju za narednu sezonu', pojasnio je Idrizagić. Obrtnička komora Kantona Sarajevo nastoji pomoći obrtnicima kroz različite javne pozive, posebno kada je riječ o nabavci repromaterijala i mašina. Podrška postoji i kroz programe Turističke zajednice, kao i Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta. Posebna pažnja posvećena je starim i tradicionalnim zanatima, koji zbog specifičnog načina poslovanja često imaju otežan pristup klasičnim bankarskim kreditima. Idrizagić smatra da postojeća finansijska podrška jeste značajna, ali da bi mogla biti izdašnija. 'To su uglavnom ograničena sredstva između četiri i šest hiljada maraka. Mislim da bi ta pomoć možda mogla biti malo konkretnija', rekao je. Kako je objasnio, stari i tradicionalni zanati, ali i niskoakumulativna i deficitarna zanimanja, nalaze se u specifičnoj situaciji zbog paušalnog načina plaćanja poreza. Zbog toga obrtnici često teško dolaze do kredita kod komercijalnih banaka. 'Preostaju mikrokreditne organizacije, a onda su pomoći od općinskih, preko kantonalnih do federalnih vlasti maltene krucijalne i veoma bitne za opstanak obrtnika', istakao je Idrizagić. On smatra da bi iznosi podrške mogli biti povećani i na 10.000, 12.000, pa čak i 15.000 KM, uz obaveznu kontrolu načina na koji se dodijeljena sredstva koriste. 'Normalno da postoji evaluacija i monitoring, što je veoma bitno. Obrtnička komora pokušava razgovarati sa svakim obrtnikom i osigurati da sredstva zaista budu upotrijebljena u svrhe za koje su odobrena', kazao je. Jedan od problema s kojima se suočava i sama Obrtnička komora Kantona Sarajevo jeste nedostatak kapaciteta za pripremu i realizaciju projekata. Idrizagić navodi da Komora trenutno ima samo jednog sekretara, dok nema razvijenu tehničku službu koja bi se bavila pripremom aplikacija za domaće i međunarodne projekte. 'Problem je što Obrtnička komora nema tu neku tehničku službu gdje bi jedna ili dvije osobe mogle osmišljavati i aplicirati na razne projekte, pa i na projekte međunarodnog karaktera', rekao je Idrizagić. Dodaje da Komora nema dovoljno finansijskih sredstava za angažovanje stručnih osoba koje bi se bavile isključivo tim poslovima. Proces apliciranja za javne pozive posljednjih godina postaje sve zahtjevniji. Idrizagić ističe da korisnici moraju precizno opravdati način na koji su utrošili dodijeljena sredstva. 'Za ono za šta ste aplicirali, ta sredstva morate i upotrijebiti', naglasio je. Ukoliko obrtnik sredstva ne iskoristi za namjenu za koju ih je dobio, može doći u situaciju da ih mora vratiti. Zbog toga Obrtnička komora nastoji obrtnicima pružiti dodatnu pomoć i savjete kako bi pravilno realizovali odobrene projekte. Idrizagić ističe da je zbog toga važno da sistem podrške bude transparentan, ali i dovoljno fleksibilan da odgovori na stvarne potrebe obrtnika. Za opstanak i razvoj zanatstva, zaključuje, nije dovoljna samo dobra turistička sezona. Potrebna je kontinuirana institucionalna podrška, posebno u periodima kada prihodi opadaju i kada obrtnici moraju pripremati poslovanje za narednu sezonu. Više u videu: tvsa.ba