Hronika grada od emancipacije do tranzicione paranoje i kriminala

'Podgorička trilogija' crnogorskog književnika Balše Brkovića, objavljena u izdanju Kosmos izdavaštva Nove knjige, predstavljena je na Festivalu alternativnog teatra (FIAT), u dvorištu podgoričke Gimnazije 'Slobodan Škerović'. U pitanju je sjedinjeno izdanje koje prvi put na jednom mjestu objedinjuje tri Brkovićeva romana smještena u Podgorici - 'Privatnu galeriju' (2002), 'Paranoju u Podgorici' (2010) i 'Plažu Imelde Markos' (2013). Trilogija, kako je ocijenjeno na promociji, donosi rijedak književni panoramski pregled transformacije Podgorice. Književnik i filmski kritičar Aleksandar Bečanović, koji je razgovarao sa Brkovićem, naglasio je da sjedinjavanje ovih romana u jedinstvenu trilogiju pruža čitaocima rijetku i dragocjenu priliku za 'drugo čitanje' – interpretativni proces u kojem nam privremeno poznati tekstovi otkrivaju sasvim nove semantičke slojeve. Govoreći o hronologiji romana, Brković je objasnio kako se slika Podgorice mijenjala kroz njegove romane. - 'Privatna galerija' je objavljena 2002. godine, to je vrijeme kada je ideja nezavisnosti Crne Gore još uvijek živa, kada je u formiranju... Vidjeli smo to kao emancipaciju društva. I ta teza je apsolutno potvrđena danas kad smo pred vratima Evropske unije. Čak i najpesimističniji pogled ne može sakriti da je ovo društvo, nakon 2006. godine, ušlo u zonu emancipacije - kazao je Brković. Međutim, kako je objasnio, između 'Privatne galerije' i 'Paranoje u Podgorici' dogodile su se promjene koje nije želio da zanemari. U 'Paranoji u Podgorici', objavljenoj osam godina kasnije, grad poprima mračnije, distopijske i noar tonove. Između optimizma traganja za slobodom i realnosti tranzicionog društva, autor beskompromisno preslikava naličje novog vremena - bujanje političke korupcije, finansijskog kriminala i dubokih društvenih mutacija nakon 2006. godine. - Želio sam da ne skrenem pogled s toga. Mnogi autori su odlučili da ne vide te promjene u stvarnosti o kojima govorim, ali meni je bilo važno da ispričam priču iz perspektive autsajdera, ali i sa porodičnom dimenzijom, koja nije tipična za crnogorsku književnost. Došlo je do pomjeranja ka političkoj i finansijskoj korupciji, do potpuno drugačijeg svijeta kriminala, moćnijeg nego ikada – kazao je on. Treći dio trilogije – 'Plaža za Imeldu Markos', prema njegovim riječima, unosi formu muške melodrame i duboku psihološku slojevitost, prateći trinaestogodišnjeg dječaka i ostarjelog vozača taksija u noćnoj potrazi kroz kanjon Morače. Kroz prizmu dječakovih kompleksnih misli i suočavanja s nasljeđem, roman otvara pitanja o statusu očinstva, autoriteta i zakona, potvrđujući autorovu sposobnost da secira intimne i društvene drame. Balša Brković je kazao da ne postoji bolje mjesto za promociju ove trilogije, s obzirom na činjenicu da se u sva tri romana 'Podgoričke trilogije' pominje FIAT. Govoreći o značaju Festivala alternativnog teatra, Brković se osvrnuo na njegov status i potrebu da institucije prepoznaju njegovu istinsku vrijednost i proglase ga manifestacijom od posebnog značaja za kulturu Crne Gore. – FIAT je nešto što je imalo nekoliko različitih faza i amblematičnih ličnosti koje su za njega vezane, ali to je, po mom mišljenju, nešto što zaslužuje sasvim drugačiji pogled nego što ga aktuelna politika u Crnoj Gori ima prema ovom festivalu. Ako postoji festival koji zaslužuje taj status, festival od posebnog značaja, onda je to FIAT – rekao je on i dodao da ovaj festival nikad nije bio podložan dnevnopolitičkim kalkulacijama, već je predstavljao slobodan prostor kulture.