Dobrović i Peternel upozoravaju na ekološku katastrofu: ‘Sustav je kapitulirao, ovo je teroristički čin'

Igor Peternel, saborski zastupnik i potpredsjednik DOMiNO te član Predsjedništva DOMiNO-a i bivši ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović održali su konferenciju za medije povodom najnovijih nalaza vezanih uz ilegalno odlaganje opasnog otpada i onečišćenje podzemnih voda na području Gospića. Peternel je uvodno upozorio kako su najnoviji nalazi potvrdili ono o čemu se već govorilo tijekom saborskih rasprava te da više nije riječ o potencijalnoj opasnosti, nego o ozbiljnom i dugoročnom ekološkom problemu koji zahtijeva odgovornost, promjenu zakonskog okvira i znatno strože sankcije: 'Sada je službeno potvrđeno da su teško razgradive, praktički nerazgradive tvari ušle u podzemne vodotokove. Jasno je da se radi o ekološkoj katastrofi i vrlo ozbiljnom, dugoročnom problemu za koji će netko morati odgovarati. Ovo je apsolutno teroristički čin protiv stanovništva koji se može odvraćati jedino represijom. Ljude možete demotivirati da rade ovakve stvari jedino ako znaju da će kazna zatvora koja ih slijedi biti brutalna. Bez represije nema ni prevencije'. Cijeli sustav je kapitulirao Dobrović je slučaj Gospića opisao kao dokaz kapitulacije cijelog sustava gospodarenja otpadom. Posebno je poraznim ocijenio što se Hrvatska 2026. godine, nakon ulaska u Europsku uniju, preuzimanja europskog zakonodavstva i stotina milijuna eura uloženih u sektor, našla u poraznoj situaciji kojeg najbolje opisuje nered, nemar i korupcija. Umjesto da smo podigli stope recikliranja i kružno gospodarstvo, mi zagađujemo ono najvrjednije što smo dobili – do sada čist okoliš. Kao ključni problem označio je sustav upravljanja koji nije temeljen na javnom interesu nego interesu dobro organizirane klijentelističke skupine koja, kako tvrdi, godinama upravlja sustavom: 'Činjenice o količinama ilegalno odloženog opasnog otpada, o kvaliteti podzemne vode i činjenica da ne znamo gdje je određena količina opasnog otpada govore da je cijeli sustav kapitulirao. Mi kao društvo smo poraženi. I to 2026., nakon što smo prenijeli svu legislativu i potrošili stotine milijuna eura u sektor, a došli smo do situacije da zagađujemo ono što prije nije bilo zagađeno. Ja sam taj sustav jako dobro upoznao, i kao ministar, i prije i poslije, i definitivno tvrdim da sustav kontinuirano vodi klijentela. Od 2005. – 2007. organizirala se interesna skupina koja radi u svom interesu.' 'Pitajte ljude kakvi su im nalazi krvi' Kao jedan od ključnih uzroka problema naveo je dugogodišnje usmjeravanje novca prema velikim centrima za gospodarenje pomiješanim otpadom ili smećem poput Marišćine, Kaštijuna, Bikarca, Lećevice i drugih, unatoč obvezama Hrvatske da povećava stope recikliranja. Prema prvom planu gospodarenja otpadom iz 2007., ukupni predviđeni kapacitet za obradu smeća iznosio je preko 1,5 milijuna tona komunalnog otpada. Upozorio je da se miješanjem biootpada, papira, plastike i problematičnog otpada dobiva smeće koje nije moguće reciklirati te da se s takvim modelom , unatoč uloženim milijunima ciljevi recikliranja ne mogu postići: 'Hrvatska kaska s ispunjavanjem ciljeva, potrošila je novac, nije postigla ništa. Postigli su nešto samo oni koji to vode. Međutim, to su isti ljudi koji se sada pojavljuju kao vještaci, isti ljudi koji su potpisivali studije utjecaja na okoliš i tvrdili da će tamo biti gotovo med i mlijeko. Pitajte u Medulinu smrdi li im Kaštijun, pitajte oko Marišćine zaudara li im sve skupa, pitajte ljude koji tamo rade kakvi su im nalazi krvi. To nije rješenje, već je rješenje je u prioritetnom ulaganju u kompostiranje, sortirnice i centre za ponovnu uporabu, no to se i dan danas u mnogim krajevima Hrvatske ne čini'. Podsjetio je i na razdoblje u kojem je vodio Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Planom iz siječnja 2017., kazao je, prvi je put omogućeno usmjeravanje europskog novca prema kompostiranju, sortiranju, reciklažnim dvorištima i centrima za ponovnu uporabu, a količina centara za obradu smeća je smanjen na vrijednost manju od 625 tisuća tona godišnje. Već mjesec dana nakon njegova odlaska, u travnju 2017. smjer se vraća na staro te se famoznom vladinom Odlukom o implementaciji količina smeća za obradu podigla s manje od 625 tisuća na 888 tisuća tona. To pokazuje aktivnost klijentelističke skupine, unatoč tome što novi ministar još nije bio imenovan, cijeli dokument je prošao vladinu proceduru i donesen na sjednici u svibnju. 'Nepopravljiva šteta' Stoga je Dobrović na najavu vlade da će problem s otpadom riješiti brzo i efikasno upozorio premijera Andreja Plenkovića da, ako doista želi riješiti problem, treba biti svjestan ove klijentelističke skupine duboko protkane u sve sfere upravljanja, kontrole i realizacije sektora gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. Radi se o istim ljudima već desetljećima projektiraju, izrađuju studije, revizije, tendere, nastupaju kao stručnjaci, a sada djeluju i kao vještaci. Bez adresiranja te maligne pojave hrvatskog društva neće moći biti napretka. Upozorio je pritom na projekte na hrvatskom kršu, području posebne vrijednosti i osjetljivosti. Pogledamo li gdje se planiraju centri poput Lećevice ili Lučino razdolje,radi se potpuno čistom do sada netaknutom i dragocjenom kršu, poput lokacije Lećevice ili one centra Lučino razdolje: 'Premijeru Plenkoviću želim uspjeh u rješavanju tog problema. Međutim, ako se ne uhvate u koštac s time da isti ljudi projektiraju, grade, sude pa čak i arbitriraju, neće se napraviti ništa. Ove štete koje se sada otkrivaju u dragocjenom kršu čine se nepopravljivima. Da su kojim slučajem potrošili koji euro na foliju za prekrivanje, jednako ilegalnu radnja stvorila bi daleko manju štetu. Ovako su to izložili padalinama i zagađivanju podzemlja, priči bez kraja. Za 100, 200 ili 300 godina, ako mi to odmah prestanemo raditi, možda će još govoriti da ima tragova od onih divljaka od prije 200 godina koji su to činili, misleći na nas kao društvo'. Zaključno, zaželio je vladi uspjeh u dovođenju cijelog sektora gospodarenja otpadom u red, i što brže uklanjanje uzroka koji stvaraju enormne i trajne štete za naš okoliš i društvo. Odgovarajući na novinarsko pitanje je li liberalizacija sustava dovela do sadašnjeg stanja, Dobrović je kao primarni problem označio slabo upravljanje i nadzor države, navodeći da postoji cijeli niz procedura i obveza koje bi, da su se poštovale spriječile nastajanje šteta ovakvih razmjera. Kritizirao je i zagrebački model gospodarenja otpadom, istaknuvši da odvojeno prikupljanje ne može funkcionirati bez odgovarajućih kapaciteta za kompostiranje i sortiranje: 'Aktualna vlast u Zagrebu doprinosi neredu. Inzistiraju na odvojenom prikupljanju, a onda desetke tisuća tona materijala guraju na tržište koje kao takvo ne postoji. Odustali su od toga da paralelno grade infrastrukturu za recikliranje i podižu stope odvojenog prikupljanja uz podizanje voljnosti korisnika usluge za uredno prikupljanje. Time su umjesto podizanja reda izabrali visoke troškove, kaotičnost i nered', zaključili su u priopćenju.