Na okruglom stolu govorili su brojni islamski učenjaci i profesori, među kojima muftija sarajevski Nedžad-ef. Grabus, dr. Hilmo Neimarlija, akademik Enes Karić, muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić, dekan Fakulteta islamskih nauka Mustafa Hasani, te Suad Mahmutović i Elvir Duranović.
Istaknuto je da se značaj prvog reisu-l-uleme ne ogleda samo u njegovoj historijskoj funkciji, već i u načinu na koji je odgovarao na tadašnje pravne, obrazovne i društvene izazove.
Posebno je naglašeno njegovo djelovanje kroz fetve i pravna mišljenja, kojima je pokušavao ponuditi praktična rješenja za muslimane u potpuno novim političkim i društvenim okolnostima.
Učesnici skupa podsjetili su i na naslijeđe Hadžiomerovićevih sinova, koji su nastavili njegov prosvjetni i institucionalni rad.
Obilježavanje 210. godišnjice rođenja prvog reisu-l-uleme bilo je prilika da se dodatno osvijetli njegova uloga u formiranju i razvoju institucija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
(0)Comments