Kako pomoći osobi kojoj pozli od vrućine: Evo šta morate uraditi odmah

Vrućine povećavaju rizik od zdravstvenih problema, a pravovremena reakcija može biti presudna. Donosimo kako prepoznati opasne simptome i šta učiniti kako biste zaštitili sebe i svoje bližnje tokom velikih vrućina. Sve intenzivniji ljetni toplotni valovi donose i veći rizik od zdravstvenih problema uzrokovanih visokim temperaturama. Stanja poput toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara mogu biti izuzetno opasna, a brza i pravilna reakcija može biti presudna. Bolesti uzrokovane vrućinom kreću se od blažih do po život opasnih stanja. Ključno je razlikovati toplotnu iscrpljenost, koja je često upozorenje, od toplotnog udara, koji predstavlja hitno medicinsko stanje. Toplotna iscrpljenost nastaje kada tijelo izgubi previše vode i soli, najčešće zbog obilnog znojenja. Osoba je i dalje pri svijesti i znoji se, ali osjeća slabost i iscrpljenost, a mogu se javiti vrtoglavica ili mučnina. Koža je obično hladna, blijeda i vlažna. To je znak da se tijelo bori s pregrijavanjem i da mu je potrebna pomoć kako stanje ne bi preraslo u toplotni udar. Toplotni udar je najteži oblik bolesti izazvanih vrućinom. Nastaje kada sistem za hlađenje tijela zakaže, zbog čega unutrašnja temperatura može opasno porasti, često na 40 °C ili više. Koža može postati vruća, crvena i suha, iako se znojenje ne mora nužno zaustaviti. Osoba može postati smetena, imati problema s govorom, izgubiti svijest ili dobiti grčeve. Bez hitne intervencije toplotni udar može dovesti do ozbiljnih oštećenja organa i smrti. Znakovi toplotne iscrpljenosti: Znakovi toplotnog udara: Cilj je rashladiti i rehidrirati osobu. Premjestite je na hladnije mjesto, idealno u klimatiziranu prostoriju ili duboku hladovinu. Skinite višak odjeće i obuće. Položite osobu da leži s nogama blago podignutim. Započnite hlađenje pomoću hladnih, mokrih peškira, posebno na glavi, vratu i pazusima. Ako je osoba pri svijesti i nije joj mučno, neka polako pije vodu ili napitak s elektrolitima. Izbjegavajte alkohol i kofeinska pića. Ako se stanje ne poboljša u roku od sat vremena ili se simptomi pogoršaju, potrebno je potražiti ljekarsku pomoć. Toplotni udar je hitno medicinsko stanje. Odmah pozovite 194 ili 112 i recite da sumnjate na toplotni udar. Osobu odmah sklonite sa sunca i premjestite na najhladnije moguće mjesto. Započnite hlađenje dok čekate hitnu pomoć. Ako je moguće i sigurno, koristite hladnu vodu za hlađenje tijela. Skinite višak odjeće, koristite hladne mokre peškire ili plahte, polijevajte tijelo hladnom vodom i istovremeno koristite ventilator. Hladne obloge mogu se staviti na vrat, pazuhe i prepone. Ne dajte osobi da pije ako je smetena ili bez svijesti, jer postoji rizik od gušenja. Nemojte davati ni lijekove za snižavanje temperature poput aspirina ili paracetamola. Ako osoba prestane disati, odmah započnite postupak oživljavanja (CPR) i nastavite do dolaska hitne pomoći. Najbolji način zaštite od bolesti izazvanih vrućinom jeste prevencija. Posebno su ugroženi radnici koji rade na otvorenom i sportisti. Pijte dovoljno tečnosti, nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i šešir sa širokim obodom. Najzahtjevnije fizičke aktivnosti planirajte za hladnije dijelove dana, rano ujutro ili kasno navečer. Redovno pravite pauze u hladu i tokom velikih vrućina obratite pažnju na ljude oko sebe. Pravovremeno prepoznavanje simptoma može spriječiti da se opasna iscrpljenost pretvori u stanje koje ugrožava život.