Svijet pred novom klimatskom realnošću: Više vrućina, gladi i nestašica vode

Umjesto potpunog izbjegavanja te granice, nova strategija podrazumijeva da se njeno prekoračenje što više ograniči, rast temperature zaustavi što prije, a potom pokuša vratiti ispod 1,5 stepeni. 'Čovječanstvo ubrzano prolazi granicu za izbjegavanje klimatske katastrofe', upozorio je generalni sekretar UN-a António Guterres. Granica od 1,5 stepeni utvrđena je Pariškim klimatskim sporazumom 2015. godine, ali je sagorijevanje uglja, nafte i plina dovelo planetu veoma blizu tom nivou. Njeno prekoračenje sada se očekuje u narednih nekoliko godina. Prema procjenama pojedinih naučnika, globalna temperatura trenutno je približno 1,4 stepena viša od predindustrijskog nivoa, računajući dugoročni prosjek. UNEP sada predviđa scenarij u kojem će temperatura prijeći 1,5 stepeni, nastaviti rasti do određenog vrhunca, a potom se postepeno smanjivati. U najoptimističnijem slučaju, uz znatno ambicioznije klimatske politike, zagrijavanje bi sredinom stoljeća moglo dostići oko 1,8 stepeni. Ako države nastave sa sadašnjim politikama, do kraja stoljeća temperatura bi mogla biti oko 2,6 stepeni viša nego u predindustrijskom periodu. 'Cilj od 1,5 stepeni i dalje ostaje cilj. Ali sada mu moramo pristupiti drugačije, odozgo', poručila je izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen. Klimatolozi upozoravaju da bi planeta iznad te granice mogla provesti više decenija. Ipak, naglašavaju da prelazak 1,5 stepeni ne znači da je dalja borba protiv klimatskih promjena besmislena, jer svaka dodatna desetinka stepena donosi veći rizik. Period većeg zagrijavanja mogao bi donijeti više smrti i bolesti povezanih s ekstremnim vremenskim pojavama, slabiju proizvodnju hrane, povećanje gladi i nestašica vode te velike ekonomske štete. Naučnici posebno upozoravaju na mogućnost približavanja takozvanim klimatskim tačkama preokreta, među kojima su ubrzano topljenje ledenih ploča Grenlanda i Zapadnog Antarktika, promjene u Amazonskoj prašumi i ozbiljni poremećaji sistema cirkulacije Atlantskog okeana. Pojedina područja svijeta mogla bi postati znatno teža za život, dok bi sve češći ekstremni vremenski događaji dodatno povećavali troškove prilagođavanja. Za povratak temperature ispod granice od 1,5 stepeni bilo bi potrebno ne samo drastično smanjiti emisije, nego i uklanjati velike količine ugljendioksida iz atmosfere. Pošumljavanje može pomoći, ali prema izvještaju samo u ograničenoj mjeri. Zbog toga bi značajnu ulogu morale imati i tehnologije za uklanjanje i skladištenje CO2, koje su danas još skupe i nedovoljno razvijene za primjenu u potrebnim razmjerama. Stručnjaci zato upozoravaju da je najvažnije što prije smanjiti emisije. Svako dodatno odgađanje povećava maksimalni nivo zagrijavanja i otežava kasniji pokušaj vraćanja temperature prema sigurnijim vrijednostima.