Ima 76 godina i bivši je bankar. Bilić ga je zvao da riješi najveći problem Hrvatske

SLAVEN BILIĆ u svoj je stručni stožer doveo čovjeka koji je posljednjih dvadesetak godina prekide praktički pretvorio u zasebnu nogometnu disciplinu. Gianni Vio (73) radio je s Robertom Mancinijem u talijanskoj reprezentaciji koja je postala prvak Europe, s Antonijem Conteom u Tottenhamu, prošao je Fiorentinu, Milan, Brentford, Leeds, Watford i reprezentaciju SAD-a, a karijeru nije počeo ni kao veliki igrač ni kao profesionalni trener. > Vio je desetljećima paralelno radio u poslovnici UniCredita u Mestreu i trenirao amaterske klubove. Danju je odlazio na posao, navečer na trening, a slobodno vrijeme trošio je razmišljajući o tome što se sve može napraviti kada lopta miruje. Bilić je njegov dolazak na predstavljanju prvog reprezentativnog popisa nazvao "bingom". "Gianni Vio, i sami znate koliko je ta tema aktualna, prekidi. To je bitno, to su ti detalji koji odlučuju", rekao je Bilić te otkrio da je do Vija došao preko kontakata iz Watforda, sastao se s njim u Rijeci i prije angažmana razgovarao s Ivanom Perišićem, koji je s Talijanom radio u Tottenhamu. Hrvatska ima vrlo konkretan problem koji Vio treba pomoći riješiti Vijev dolazak nije kozmetičko proširenje Bilićeva stožera. Hrvatska je upravo na posljednjem Svjetskom prvenstvu dobila vrlo ozbiljno upozorenje koliko je ranjiva nakon prekida. Najgore je izgledalo protiv Engleske u porazu 4:2. Harry Kane zabio je glavom nakon kornera, ali primljeni gol bio je samo dio problema. Zlatko Dalić dan poslije rekao je da Hrvatska nikad u njegovu mandatu nije tako loše branila prekide te naveo nevjerojatan podatak: Engleska je iz osam kornera stvorila šest stopostotnih prilika. Problemi su bili vidljivi već u pripremama protiv Belgije, a nastavili su se na Mundijalu unatoč tome što Hrvatska fizički nije bila mala momčad. Problem, dakle, nije bio samo u visini, nego u rasporedu, preuzimanjima, blokovima, prvom kontaktu i reakciji na drugu loptu. To su upravo detalji zbog kojih su najbolji europski klubovi posljednjih godina počeli angažirati posebne trenere za prekide. To danas više nije nikakva egzotika u vrhunskom nogometu. Prema podacima Sky Sportsa s početka 2026., čak 15 od 20 klubova Premier lige imalo je specijalizirane trenere za prekide. Još prije nekoliko godina takva je funkcija bila rijetkost, a danas je u najbogatijoj ligi svijeta ima tri četvrtine klubova. A malo je ljudi koji se njima bave dulje od Vija. Foto: EPA > Vio je rođen 1953. u Veneciji. Njegov otac bio je radnik pa nogomet nije mogao biti romantični projekt bez sigurnog izvora prihoda. Zaposlio se u banci, ali nije odustao od trenerske ambicije. Sa samo 26 godina završio je trenersko školovanje u Covercianu, a tema njegova rada bili su prekidi. Tekst se nastavlja ispod oglasa Dok je vodio Quinto di Treviso u nižim talijanskim ligama, počeo je eksperimentirati. U momčadi je imao dvojicu gotovo identičnih blizanaca i odlučio ih je pretvoriti u oružje. Kod prekida bi ih postavio ispred protivničkog vratara. Umjesto lopte, gledali bi ravno u njega. Obrana nije mogla jednostavno dogovoriti tko čuva kojeg jer su izgledali gotovo isto. U trenutku izvođenja prekida razbježali bi se na različite strane i pokušavali proizvesti trenutak zbunjenosti. To je u malom bila ideja na kojoj će Vio graditi cijelu karijeru: prekid nije samo ubačaj u kazneni prostor. To je situacija u kojoj napadač unaprijed zna što će se dogoditi, a obrana mora reagirati. Napisao knjigu sa psihologom. Zenga ga nazvao, a Vio mu poklopio slušalicu Svoje ideje Vio je 2004. s psihologom Alessandrom Tettamanzijem pretočio u knjigu "Più 30 per cento", odnosno "Dodatnih 30 posto". Naslov se odnosio na procjenu udjela pogodaka koji mogu dolaziti iz prekida. Knjiga ima 110 stranica, a uz nju se tada dobivao i CD-ROM. Do nje je došao Walter Zenga. Legendarni talijanski vratar tada je počinjao trenersku karijeru i toliko ga je zainteresirao Vijev pristup da ga je osobno nazvao. Vio je mislio da ga netko zeza i poklopio mu slušalicu. "Pomislio sam da je šala. Tri mjeseca poslije bio sam s njim u Emiratima", prisjetio se Vio prošle godine za Gazzettu. Zenga ga je zatim poveo sa sobom, a njihova najpoznatija zajednička epizoda dogodila se u Cataniji. Četvrtkom avionom iz banke u Cataniju, nedjeljom natrag Problem je bio u tome što Vio još nije želio napustiti siguran posao. Zenga ga je želio u svom stručnom stožeru u Cataniji, ali Vio je i dalje radio u banci u Mestreu. Pronašli su nevjerojatan kompromis. Od ponedjeljka do četvrtka radio je u banci, a krajem tjedna avionom odlazio na Siciliju, gdje bi s momčadi radio na prekidima i ostajao do utakmice. Prema tadašnjim podacima, Catania je u sezoni u kojoj se borila za ostanak zabila 44 gola, a čak 17 došlo je nakon prekida. Vio je godinama kasnije, koristeći nešto drukčiji obračun, govorio o 20 pogodaka od ukupno 47. U svakom slučaju, udio je bio ogroman. U jednoj od prvih utakmica nakon njegova dolaska Catania je pobijedila Napoli 3:0, pri čemu su dva gola nastala iz uvježbanih prekida. Kasnije su iz sličnih situacija zabijali Romi i Juventusu, a klub se spasio ispadanja za samo jedan bod. Vio je 2010. otišao u mirovinu iz banke. Tek tada nogomet mu je postao jedini posao. U Fiorentini su prekidi postali tvornica golova Nakon rada sa Zengom u Cataniji i Palermu te kratkog angažmana u Triestini, Vincenzo Montella doveo ga je 2012. u Fiorentinu. Ondje je dobio idealne materijale za svoj posao. Manuel Pasqual imao je odličnu lijevu nogu, a Gonzalo Rodríguez, Stefan Savić i Facundo Roncaglia bili su opasni u kaznenom prostoru. Tekst se nastavlja ispod oglasa Rezultat je ponovno bio ekstreman. Vio tvrdi da je Fiorentina u jednoj sezoni zabila 23 gola nakon kornera i slobodnih udaraca, dok su tadašnji statistički pregledi pokazivali da je oko 38 do 40 posto njezinih prvenstvenih pogodaka dolazilo iz prekida. > Nakon Fiorentine zvao ga je Milan, zatim je radio u Brentfordu, Leedsu, SPAL-u i Cagliariju. Brentford ga je još 2015. službeno zaposlio upravo kao "set-piece coacha", što je tada bila daleko egzotičnija funkcija nego danas. Koliko zapravo ima akcija? Tisuće Vio je s vremenom izradio ogromnu bazu mogućih kombinacija. Navodno ima čak 4380 varijanti za prekide. To, naravno, ne znači da igračima prije utakmice podijeli katalog od nekoliko tisuća stranica. Vio je svojedobno objasnio da momčad u praksi priprema desetak osnovnih akcija i njihove varijacije. Njegova golema baza zapravo je arhiva principa koje prilagođava igračima koje ima i suparniku protiv kojeg igra. Njegov osnovni princip vrlo je jednostavan: pronaći snage vlastitih igrača, proučiti način na koji suparnik brani i onda ga natjerati na odluku koju ne želi donijeti. Voli zamjene pozicija neposredno prije udarca, lažne kretnje, igrače koji namjerno stoje u zaleđu prije izvođenja slobodnog udarca, blokove i pretrčavanja kojima se otvara unaprijed određena zona. Bio je dio jedne od najvažnijih akcija talijanskog naslova prvaka Europe Roberto Mancini doveo ga je u talijansku reprezentaciju 2020. godine. Godinu poslije Italija je postala europski prvak. Na tom turniru posebno se pamti pogodak Mattea Pessine protiv Walesa nakon slobodnog udarca. Foto: EPA > Talijani su nizom kretnji odvukli Walesovu obranu, a Pessina se ubacio u otvoreni prostor na prvoj stativi i zabio. Bila je to tipična Vijeva akcija, više nalik nacrtanoj košarkaškoj kombinaciji nego običnom centaršutu. Još važniji detalj dogodio se u finalu protiv Engleske. Tekst se nastavlja ispod oglasa Vio je kasnije otkrio da je kod kornera koji je prethodio izjednačujućem pogotku Leonarda Bonuccija upravo on Marcu Verrattiju dao zadatak da napadne drugu stativu. Ideja je bila da Englezi najmanjeg talijanskog igrača u kaznenom prostoru neće tretirati kao glavnu opasnost. Verratti je tamo prvi stigao do lopte, pogodio stativu, a Bonucci je odbijanac pospremio u mrežu. S Perišićem i Kaneom od Tottenhama napravio jednu od najboljih ekipa iz prekida Antonio Conte doveo ga je 2022. u Tottenham. U prvih 13 prvenstvenih kola nakon Vijeva dolaska Spursi su zabili devet golova samo iz kornera. Posebno su mu odgovarali Ivan Perišić, zbog kvalitete ubačaja objema nogama, i Harry Kane. Vio je Kaneu savjetovao da češće napada drugu stativu, ali mu nije želio oduzeti napadački instinkt. Upravo taj odnos između precizno nacrtane akcije i slobode najboljih igrača važan je dio njegova pristupa. Nakon Tottenhama radio je u Watfordu te u reprezentaciji SAD-a. Ondje je, među ostalim, sudjelovao u pripremi prekida iz kojih je Christian Pulisic zabijao protiv Brazila i Bolivije. Krajem 2025. Vio je za Gazzettu govorio i da radi s mladim kategorijama Celte. Tvrdio je da je šest momčadi, od U-14 naviše, u samo tri mjeseca zabilo 76 pogodaka nakon uvježbanih prekida. We are delighted to welcome Gianni Vio to the Club as a member of Antonio Conte's coaching staff. More information ⤵️ — Tottenham Hotspur (@SpursOfficial) July 11, 2022 > Tu treba napraviti važnu razliku. Vio razumije i radi na oba dijela prekida, ali reputaciju je stekao prvenstveno kao stručnjak za napadačke prekide. U reprezentaciji SAD-a njegov posao bio je izričito vezan uz izvođenje i napadanje prekida, dok je obrambeni dio bio u nadležnosti drugih članova stožera. Washington Post to je tada izričito naglasio. Slično je bilo u nekim njegovim klupskim angažmanima. Ali to ne znači da se Vio ne bavi obrambenim prekidima. U jednom od novijih intervjua izričito je rekao da se na prekidima mora raditi "i u napadačkoj i u obrambenoj fazi". Ispričao je i da mu je Conte u Tottenhamu znao dati da vodi vježbe obrambene faze te reakcije na druge lopte. Zato još nije moguće tvrditi da će upravo Vio biti čovjek koji će sam voditi kompletnu obranu hrvatskih prekida. Bilić zasad govori o njemu općenito kao specijalistu za prekide. No, s obzirom na ono što se Hrvatskoj dogodilo protiv Engleske, teško je zamisliti da njegovo znanje neće biti iskorišteno i za popravljanje obrambenog dijela. Bilić je na svojoj prvoj konferenciji objasnio da Vio dobiva "svoj prostor" te naglasio njegovu volju i entuzijazam. Za čovjeka koji je prije gotovo pola stoljeća počeo crtati akcije nakon radnog vremena u banci, Hrvatska je samo sljedeći laboratorij.