FOTO-VIDEO 'Život je pokret i pokret je život': fizioterapeutkinje Dajana i Lara otkrivaju zašto ne trebamo čekati bol da bismo počeli brinuti o sebi

Pokret je sastavni dio svakodnevnog života, a njegovu važnost najčešće osvijestimo tek kada ga bol, ozljeda ili bolest počnu ograničavati. Tada postajemo svjesni koliko su kretanje, funkcionalnost i samostalnost važni za kvalitetan život, a upravo u tome fizioterapija ima važnu ulogu. Svjetski dan fizioterapije i fizioterapeuta obilježava se 8. rujna, a prilika je to da iskažemo zahvalnost svim fizioterapeutima i stručnjacima fizikalne medicine koji svojim predanim radom, strpljenjem i empatijom svakodnevno stvaraju pozitivnu promjenu u životima svojih pacijenata. Koliko je javnost danas svjesna svega što fizioterapeuti rade i koliko je njihova uloga važna ne samo u rehabilitaciji, već i u prevenciji bolesti i očuvanju zdravlja, razgovarali smo s Dajanom Pataftom, bacc. physioth., menadžericom u zdravstvu i menadžericom ljudskih potencijala te vlasnicom koprivničkog Fizio centra OrthoNeuro i Larom Mihalić, bacc. physioth., koje smatraju kako je svijest o ovoj profesiji zasigurno veća nego prije, no još uvijek nedovoljna, jer mnogi fizioterapiju i dalje doživljavaju prvenstveno kao 'struju, masažu i vježbe nakon ozljede'. Međutim, kako ističu, uloga fizioterapeuta puno je šira. Oni sudjeluju u prevenciji problema, procjeni funkcije i pokreta, smanjenju boli, oporavku nakon operacija i ozljeda, neurorehabilitaciji, radu s kroničnim bolestima, povratku sportu i svakodnevnim aktivnostima. Za Dajanu Pataftu fizioterapija nije samo zanimanje, već poziv, odgovornost i privilegija da svakodnevno bude uz ljude kada im je potrebno znanje, podrška i malo vjere da mogu ponovno bolje. Upravo zato, kako kaže, biti fizioterapeut za nju znači raditi posao koji ima smisao. Posao je to, naglašava, u kojem upoznajete ljude u njihovim teškim trenucima i imate priliku biti dio njihovog puta prema oporavku. Nekada je to velik korak, poput povratka hodanju nakon operacije, a nekada naizgled mala stvar, osoba se ponovno može sagnuti, popeti stepenicama, igrati se s djetetom ili otići u šetnju bez straha. Njezin osobni put prema fizioterapiji započeo je nakon što joj je bliska osoba stradala u prometnoj nesreći. Upravo je to iskustvo utjecalo na njezinu odluku da se posveti ovom pozivu. Dajana Patafta // Foto: Petra Ratković Jedna od važnih, a često nedovoljno prepoznatih uloga fizioterapeuta, upravo je prevencija bolesti i očuvanje zdravlja. – Prevencija je jedan od najvažnijih, a često zanemarenih dijelova fizioterapije. Uvijek je bolje reagirati prije nego što uopće dođe do nekog problema. Tjelesna aktivnost, edukacija o pravilnim obrascima pokreta i razumijevanje vlastitog tijela mogu povoljno utjecati na zdravlje i kvalitetu života. Fizioterapeut može pomoći pojedincu da ne bude aktivan samo onda kada ga nešto zaboli, nego da kretanje postane dio svakodnevnog života uzevši u obzir to da u današnje vrijeme ljudi dobar dio dana provedu sjedeći i sve se manje kreću. Fizioterapeut nije tu samo kada se pojavi bol ili ozljeda. Njegova uloga je i pomoći čovjeku da problem nastanka spriječi – ističe Dajana Patafta. Kada je riječ o tegobama zbog kojih im se pacijenti najčešće obraćaju, Dajana Patafta i Lara Mihalić izdvajaju prije svega križobolju i glavobolju, kao i različite bolesti i poremećaje lokomotornog sustava. Fizioterapija ima važnu ulogu i u oporavku osoba nakon moždanog udara te kod drugih neuroloških oboljenja. Posebnu skupinu čine i trudnice, kojima fizioterapija može pomoći u ublažavanju tegoba tijekom trudnoće, ali i ženama nakon poroda. Tada se, među ostalim, provjerava prisutnost dijastaze te pruža podrška u oporavku nakon carskog reza. Kada je riječ o fizioterapiji, još uvijek su prisutne brojne zablude koje mogu utjecati na to kako ljudi doživljavaju ovu profesiju i kada će potražiti stručnu pomoć. Dajana Patafta i Lara Mihalić posebno ističu mit da je fizioterapija isto što i masaža. – Fizioterapija nije sinonim za masažu. Masaža može biti jedan od alata koji fizioterapeut koristi u svom radu, ali fizioterapija je puno šira – objašnjavaju. Jednako tako, smatraju važnim naglasiti da kvalitetan fizioterapijski tretman ne mora nužno biti bolan. Postoji velika razlika između osjećaja određene nelagode i boli koju nije potrebno izazivati. Još jedna česta zabluda jest da je fizioterapija namijenjena prvenstveno starijim osobama. Međutim, fizioterapeuti rade s pacijentima svih životnih dobi, od djece i mladih, preko sportaša i osoba srednje životne dobi, pa sve do starijih osoba, i upravo je to jedna od ljepota fizioterapije. Ne postoji jedan pristup koji odgovara svima. Svaka dob i svaki pacijent donose svoje specifičnosti, potrebe i ciljeve. – Kod djece je najvažnije terapiju prilagoditi njihovoj dobi i učiniti je zanimljivom. Dijete ne doživljava vježbu na isti način kao odrasla osoba, zato kroz igru, motivaciju i povjerenje pokušavamo postići terapijski cilj. Kod sportaša je situacija drugačija. Njima često nije dovoljno samo ukloniti bol. Cilj je vratit se sportu, performansama i specifičnim zahtjevima koje njihov sport postavlja. Tu je važna dobra procjena, postupno povećavanje opterećenja i praćenje spremnosti za povratak sportu. Kod starijih osoba fokus je često na očuvanju samostalnosti i sigurnosti. Radimo na snazi, ravnoteži, pokretljivosti i sigurnosti u svakodnevnim aktivnostima, ali jednako je važna motivacija. Nekad je najveći izazov uvjeriti osobu da nije kasno početi vježbati i da može napraviti puno više nego što sama misli – pojasnila je Dajana Patafta. Ono što je zajedničko svim pacijentima, bez obzira na dob, jest da se u fizioterapiji ne pristupa samo dijagnozi, već prije svega osobi. Dijete ima svoje potrebe, sportaš svoje ciljeve, a starija osoba svoje životne prioritete. – Kvalitetna fizioterapija zato počinje pitanjem: 'Što je vama važno i što želite ponovno moći raditi?', a onda zajedno tražimo najbolji put do tog cilja – kaže Dajana Patafta. Često se fizioterapija svodi i na mišljenje da je njezina uloga tek pokazati pacijentu nekoliko vježbi. – Iako su vježbe važan dio rehabilitacije, posao fizioterapeuta podrazumijeva mnogo više. Važno je da te vježbe budu prilagođene pojedincu i njegovom trenutačnom stanju – naglašavaju Dajana i Lara. Lara Mihalić // Foto: Petra Ratković 'Bole me leđa', 'boli me vrat', 'zglobovi me sve više bole'… Rečenice su to koje danas čujemo gotovo svakodnevno. Bol često pripisujemo dugom sjedenju, radu za računalom, stresu na poslu, nedostatku kretanja…, ne pridaje joj se previše pažnje te postaje uobičajena i dio svakodnevice. – Bolovi u leđima, vratu i zglobovima danas su zaista vrlo česti. Način života se promijenio, puno sjedimo, radimo za računalom, manje se krećemo, a svakodnevno smo izloženi i stresu. Važno je razumjeti da nije problem samo u sjedenju. Problem nastaje kada našem tijelu nedostaje kretanja, raznolikosti i adekvatnog opterećenja. Naš lokomotorni sustav stvoren je za pokret – govore. Ipak, svaka bol ne znači nužno da je riječ o ozbiljnom problemu. Povremena bol može biti prolazna i ne zahtijeva uvijek terapiju. No, kada bol traje, učestalo se vraća, pogoršava se ili počne ograničavati svakodnevne aktivnosti, ne bi je trebalo jednostavno ignorirati. Isto vrijedi i kada se zbog straha počnu izbjegavati određeni pokreti. Tada je vrijeme za stručnu pomoć. – Ne moramo čekati da nas nešto jako zaboli. Na kraju, cilj nije samo da nas ništa ne boli. Cilj je da se možemo slobodno kretati i raditi ono što volimo – naglasila je Dajana Patafta te dodala kako je bol signal, a ne nešto što moramo trpjeti. Važan dio uspješnosti terapije svakako je i motivacija samog pacijenta kako bi fizioterapeut mogao provesti kvalitetan tretman, ali njegovi rezultati teško mogu biti dugotrajni ako se pacijent nakon terapije vrati starim navikama. Zato je važno da pacijent razumije što se događa s njegovim tijelom i zašto se provodi određeni tretman ili vježba. – Kada čovjek razumije svoj problem, lakše sudjeluje u svom oporavku. Upravo zato je bolje reagirati ranije. Što se problem duže ignorira, čovjek često počne prilagođavati svoje ponašanje boli: manje se kreće, izbjegava pokrete koji su bolni i slično. Jednostavno gubi samopouzdanje. Tada se ne borimo samo s početnim problemom, nego i sa svim posljedicama koje su proizašle iz svih tih kompenzacija – istaknula je Dajana Patafta. Dodala je kako pacijenti najčešće očekuju da će fizioterapeut riješiti njihov problem, nadaju se pasivnoj terapiji, no ključ oporavka su oni sami i promjene njihovih životnih navika, a fizioterapeut je njihov saveznik na putu oporavka. Fizioterapija se posljednjih godina značajno razvila, kako u pogledu stručnih spoznaja, tako i u primjeni novih tehnologija i različitih terapijskih modaliteta. No, Dajana Patafta naglašava da je najvažniji napredak upravo u načinu razmišljanja. Sve se više ide prema individualiziranom pristupu koji je zapravo ključ svega. – Imamo puno različitih manualnih tehnika/metoda, ali nijedna tehnika nije čarobni štapić. Najvažnije je znati procijeniti pacijentovo stanje i odabrati ono što je za njega u tom trenutku najkorisnije – kaže. Što se tiče uloge fizioterapije u kvalitetnijem i aktivnijem starenju, Dajana Patafta smatra kako je to jedna od najvažnijih uloga fizioterapije, ali o njoj se još uvijek premalo govori. Kako ističe, starenje samo po sebi nije bolest, a cilj je da osoba, kako godine prolaze, što dulje zadrži snagu, pokretljivost, ravnotežu, samostalnost i mogućnost da radi stvari koje su joj važne. Upravo u tome fizioterapija može imati veliku ulogu, ne samo nakon pada, prijeloma ili operacije, već i puno ranije, prije nego što se takav problem uopće pojavi. Prema njezinim riječima, procjena funkcionalnosti, ciljane vježbe snage i ravnoteže, rad na pokretljivosti i odgovarajuća edukacija mogu pomoći u smanjenju rizika od padova te pridonijeti očuvanju fizičke funkcije i samostalnosti – Program ne treba biti isti za svakoga. Netko želi bez problema otići u šetnju, netko želi putovati, igrati se s unucima, raditi u vrtu ili jednostavno samostalno obavljati svakodnevne aktivnosti. Naš cilj nije samo produžiti život, nego dodati život godinama. Zato fizioterapiju ne bih promatrala samo kao nešto što dolazi nakon problema. Ona može biti važan dio prevencije, aktivnog starenja i očuvanja kvalitete života. Jer nije cilj samo dočekati više godina života, cilj je u tim godinama moći živjeti aktivno, sigurno i samostalno – naglašava. Osim na fizičko zdravlje, fizioterapija utječe na psihičko stanje i kvalitetu života, a povezanost je značajna. Kad čovjeka nešto boli mjesecima, često prestaje raditi stvari koje voli, manje izlazi, manje se kreće, lošije spava i postaje nesiguran u vlastito tijelo. – Kada mu pomognemo vratiti pokret i funkciju, često se ne mijenja samo fizičko stanje. Vraća se samopouzdanje i osjećaj kontrole nad vlastitim tijelom. Studije pokazuju da je čak 80 posto boli psihosomatskih. Ne zaboravimo da smo mi um, duh i tijelo te da naše emocije igraju veliku ulogu u nastanku boli – kažu Dajana Patafta i Lara Mihalić. Kada se govori o fizioterapiji u budućnosti, edukacije su neizostavne, medicina i fizioterapija stalno napreduju, a dobar fizioterapeut nikada ne prestaje učiti. – Budućnost fizioterapije bit će još više usmjerena na prevenciju, individualizaciju i aktivno sudjelovanje pacijenta. Voljela bih da ljudi fizioterapeuta počnu doživljavati ne samo kao osobu kojoj dolaze kada ih nešto boli, nego i kao stručnjaka kojem se mogu obratiti kako bi dugoročno očuvali funkciju i kvalitetu života. Budućnost fizioterapije nije u tome da tehnologija zamijeni fizioterapeuta, već da fizioterapeutu omogući da bolje procijeni, preciznije prati i individualizira rehabilitaciju – rekla je Dajana Patafta. Na kraju ovog divnog razgovora, poruka je jednostavna: strah od boli ne bi trebao biti razlog zbog kojeg ćemo se prestati kretati. Iako postoje situacije u kojima je određene pokrete potrebno privremeno prilagoditi, potpuno izbjegavanje kretanja nije rješenje. – Najbolja fizioterapija nije ona u kojoj pacijent ovisi o terapeutu, već ona nakon koje dobije znanje, sigurnost i sposobnost da ponovno preuzme kontrolu nad svojim tijelom i poboljša kvalitetu života. Život je pokret i pokret je život – zaključile su Dajana Patafta i Lara Mihalić. Lara Mihalić i Dajana Patafta // Foto: Petra Ratković Fizio centar OrthoNeuro // Foto: Petra Ratković Video: Petra Ratković